Dobro došli na stranice Obrtničke komore Međimurja

Održana sjednica Skupštine Obrtničke komore Međimurske županije

Na prvoj ovogodišnjoj sjednici Skupštine Obrtničke komore Međimurske županije,
održanoj u četvrtak, 2, ožujka 2012.godine, razmatrani su i prihvaćeni izvještaj o radu i
financijski izvještaj za 2011. godinu, te izvještaj Nadzornog odbora. No, najviše se vremena
posvetilo raspravi o dramatičnom stanju u međimurskom obrtništvu.
- Broj obrtničkih radiona tijekom 2011. godine smanjen za 57, pa je s
31.12.2010. u Međimurskoj županiji djelovalo 1.536 aktivnih i 23 obrta u privremenoj odjavi,
ili ukupno 1.561 za razliku od godine ranije kada ih je bilo 1.618. To je smanjenje ukupnog
broja obrta za ponovo visokih 3,5% (2010. godine 6%), dok se ranijih godina to kretalo od 1-
2%. Ništa bolja situacija nije ako pogledamo samo aktivne obrte. Njihov pad je 3%. Ovi
podaci su poziv na uzbunu i već je krajnje vrijeme da se u ovoj zemlji poduzmu koraci koji bi
ublažili posljedice recesije iako je ona samo jednim dijelom krivac za ovakve poražavajuće
podatke – istaknuo je Slavko Faltak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije na
sjednici. Onaj drugi dio koji je doprinio ovakvim kretanjima se odnosi na sve probleme koji
prate obrtništvo već godinama i na koje mi godinama uzalud upozoravamo, a čini se da je
sada sve kumulativno došlo na naplatu. Broj jedan je sigurno financijska nedisciplina čiji krug
godinama počinje državnim novcem, neplaćanjem od strane države i javnih poduzeća u
vlasništvu države, preko neplaćanja lokalnih jedinica, pa do neplaćanja od investitora i
nositelja radova. Obzirom da su obrtnici u mnogo slučajeva kooperanti na kraju su platežnog
lanca i u najgorem su položaju jer za njih u pravilu nedostaje novca, što se u pravno uređenoj
državi ne bi smjelo događati, ali mi još uvijek ne živimo u takvoj državi. Do ove situacije je
došlo i zbog sve većeg nedostatka poslova, neizdrživog opterećenja obrtnika porezima i
doprinosima i drugim davanjima, zbog neopravdane i gotovo potpune centralizacije,
neefikasnosti i sporosti pravosuđa i potpune anarhije u pogledu opterećenja od strane lokalne
samouprave – zaključio je predsjednik Faltak.
Pozdravio je formiranje novog Ministarstva poduzetništva i obrtništva, te brojne
najave vraćanja obrtničkog digniteta, kroz smanjenje opterećenja smanjenjem raznih poreza
i povećanjem iznosa osobnog odbitka. No, vodeći se dosadašnjim iskustvom treba pričekati
stvarne rezultate, rekao je, ne preoptimistično predsjednik Faltak .

DSC01394Na prvoj ovogodišnjoj sjednici Skupštine Obrtničke komore Međimurske županije, održanoj u četvrtak, 2, ožujka 2012. godine, razmatrani su i prihvaćeni izvještaj o radu ifinancijski izvještaj za 2011. godinu, te izvještaj Nadzornog odbora. No, najviše se vremenaposvetilo raspravi o dramatičnom stanju u međimurskom obrtništvu.

- Broj obrtničkih radiona tijekom 2011. godine smanjen za 57, pa je s 31.12.2011. u Međimurskoj županiji djelovalo 1536 aktivnih i 23 obrta u privremenoj odjavi,ili ukupno 1 561 za razliku od godine ranije kada ih je bilo 1618. To je smanjenje ukupnog broja obrta za ponovo visokih 3,5% (2010. godine 6%), dok se ranijih godina to kretalo od 1-2%. Ništa bolja situacija nije ako pogledamo samo aktivne obrte.

Više...

Reprogramiranje naplate poreznog duga

reprogramiranje_poreznog_dugaHrvatski sabor izglasao je  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom ( NN 25/2012 od 28. veljače 2012. od kada i počinje njegova primjena). Imajući u vidu stanja nelikvidnosti u koje je znatan dio poduzetnika dospio zbog poremećaja na tržištu u zemlji ali i utjecaja gospodarske krize na globalnoj razini, nametnula se potreba da se navedeni zakon donese.

 

Navodimo najznačajnije odredbe zakona kojim se omogućuje reprogramiranje naplate poreznog duga:

     

Više...

Novosti u poreznim propisima

novi_poreziHrvatski Sabor na prijedlog Vlade RH donio je na svojoj 3. sjednici nekoliko novih propisa vezanih uz poreznu problematiku, a koji se neposredno odnose na poslovanje obrtnika. O kojim se novostima i kojim izmjenama poreznih zakona radi donosimo u pregledu u nastavku

Porez na dodanu vrijednost – PDV

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost osnovna stopa poreza na dodanu vrijednost 23% zamjenjuje se stopom 25%, a stopa 23% zamjenjuje se stopom 10% za jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, na isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži te na bijeli šećer od trske i šećerne repe.

Propisuje se potpuno ograničenje odbitka pretporeza za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima. Propisuju se i izuzeci od navedenih odredbi kao i oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost kad se ta dobra kasnije isporučuju, a za njih pri nabavi nije mogao biti odbijen pretporez.

Više...

Nova web stranica Ministarstva poduzetništva i obrta

MinpoMinistarstvo poduzetništva i obrta javnosti je predstavilo novu web stranicu www.minpo.hr. Na stranici se nalaze sve bitne informacije iz djelokruga ministarstva. U okviru ministarstva djeluju tri uprave: Uprava za međunarodnu suradnju, investicije i razvoj, Uprava za malo i srednje poduzetništvo i obrt te Uprava za programe EU, programe bilateralne pomoći i projekte drugih međunarodnih institucija. Ovakav ustroj naznačava i osnovne aktivnosti kojim će se baviti novo ministarstvo, o čemu više pročitajte u razgovoru s ministrom poduzetništva i obrta Gordanom Marasom u sljedećem broju Obrtničkih novina.

HBOR kreditira kandidate za EU-fond za konkurentnost poduzetnika

hbor_2012Cilj najnovijeg kreditnog programa HABOR-a je kreditiranje projekata koji se natječu za dodjelu bespovratnih sredstava iz pretpristupnog fonda IPA III C - Potpore povećanju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva u RH. Ovaj program kreditiranja kreiran je u HABOR-u po objavi natječaja u okviru programa IPA, komponente III C, koja se financira kroz Operativni program za regionalnu konkurentnost. Korisnici HABOR-ovih kreditnih sredstava su poslovne banke koje su s HBOR-om ugovorile suradnju kao i izravni korisnici, prihvatljivi po kriterijima IPA MSP darovnice. Zahtjev za kredit uz obveznu propisanu dokumentaciju poduzetnik može podnijeti HBOR-u nakon objave Poziva za podnošenje potpune prijave SAFU.

Više...

«Početak«131132133134135136137138139140»Kraj»

Stranica 135 od 152