Od 1. srpnja na 74 granična prijelaza između Hrvatske i susjednih zemalja članica Europske unije ukida se carinski nadzor, jer ulaskom u EU Hrvatska postaje i dio Carinske unije, zajedničkog gospodarskog prostora 28 zemalja temeljenog na slobodi kretanja roba, odnosno unutarnjoj trgovini i prometu roba bez carinskih formalnosti i naplate carinskih davanja među članicama. Tako će za robni promet unutar granica EU biti potrebna samo faktura, račun ili slični dokument, uz obvezu izvješćivanja u INTRASTAT, odnosno europski sustav za prikupljanje podataka o robnoj razmjeni među članicama EU. Obvezu izvješćivanja imaju svi obveznici PDV-a koji ostvaruju robnu razmjenu sa zemljama članicama EU i ostvaruju vrijednost robne razmjene višu od 1,7 milijuna kuna godišnje, a za to će od Porezne uprave morati zatražiti i svoj PDV identifikacijski broj.
Tvrtke koje prelaze taj prag morat će izvještavati o svakom ulazu, tj. primitku robe iz druge zemlje članice, kao i svakom izlazu, tj. otpremi robe u drugu zemlju članicu EU, i to elektroničkim putem, na tzv. Instrastat obrascu, a podatke će prikupljati Carinska uprava.
Jedna od novina u robnom prometu sa zemljama izvan EU jest da od 1. srpnja starta i e-carina, odnosno elektronska razmjena podataka o provozu, izvozu, ulazu, uvozu i trošarinskom sustavu, a za carinske će postupke tvrtke od mjesno nadležne carinarnice ili na samom graničnom prijelazu zatražiti tzv. EORI broj za registraciju i identifikaciju poslovnog subjekata.
Sloboda kretanja putnika i roba unutar EU 1. srpnja se uspostavlja i u putničkom prometu, koji će na granicama sa susjednim članicama EU nadzirati samo policija, dok se carinske formalnosti i ovdje ukidaju.
U putničkom prometu sa zemljama izvan EU pak na osobnu prtljagu putnika neće se plaćati nikakva davanja, kao i na robu za vlastitu uporabu vrijednu manje od 300 eura, umjesto dosadašnjih tisuću kuna.
Carinski su davanja oslobođene i robe vrijedne do 430 eura koje u Hrvatsku unose putnici u zračnom i pomorskom prometu, odnosno do 150 eura ako se radi o putnicima mlađima od 15 godina. To ograničenje za osobe koje žive u pograničnom pojasu iznosi pak 40 eura.
Bez obzira na vrijednost iz trećih će se zemalja u putničkom prometu u Hrvatsku moći uvesti do 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara, 250 grama duhana za pušenje, 50 mililitara parfema i 250 mililitara toaletne vode. Također, carine je oslobođena i litra do dvije litre alkoholnog pića, ovisno o udjelu alkohola, potom 4 litre nepjenušavog vina te 16 litara piva.
Nova carinska pravila od 1. srpnja počinju se primjenjivati i u poštanskom prometu, koji će hrvatski građani i tvrtke sa ostalim članicama EU također obavljati bez ograničenja i plaćanja davanja.
U poštanskom prometu s trećim zemljama carine i PDV-a bit će oslobođenje pošiljke vrijedne do 22 eura ukoliko su i pošiljatelj i primatelj pravne osobe, odnosno do 45 eura ako su fizičke osobe.
Pošiljke vrijedne do 150 eura koje šalje pravna osoba, a prima pravna ili fizička osoba bit će pak oslobođene carine, ali će se PDV plaćati na vrijednost između 22 i 150 eura, dok se na sve pošiljke vrijednije od 150 eura naplaćuju i carina i PDV.
Kod unosa motornih vozila iz EU, prije prve registracije u Hrvatskoj plaćat će se poseban porez, odnosno trošarina, a povrat tog poreza bit će moguć ako se vozila nakon registracije izvezu iz Hrvatske. Osim vrijednosti vozila, kriterij za visinu trošarine bit će i emisija CO2.
Na vozila uvezena izvan EU plaćat će se pak carina i PDV u postupku carinjenja, a nakon prve registracije u Hrvatskoj i poseban porez.
Jedna od novosti nakon ulaska u EU je i mogućnost da hrvatski poduzetnici robu iz trećih zemalja ocarine u bilo kojoj zemlji EU, odnosno da poduzetnici iz ostalih EU zemalja to učine u Hrvatskoj.
Pritom 75 posto naplaćane carine čini izravni prihod EU, a 25 posto ide u nacionalni proračun, pa su iz Carinske uprave pozvali hrvatske poduzetnike da robu nastave cariniti u Hrvatskoj.
Iako će se promjenama u carinskom sustavu ukinuti carinska kontrola na dijelu graničnih prijelaza, ona će biti pojačana na cijelom teritoriju Hrvatske, znatnim povećanjem mobilnih ekipa Carinske uprave. Tih je ekipa sada sedam, a namjera je Carinske uprave taj broj znatno povećati i u njih uključiti 200 do 250 ljudi.
Ružica Belac/HINA
